Liječenje uljima starim receptima

Ulje se još od davnina koristilo kao sredstvo za liječenje mnogih tegoba i bolesti. Tako se toplo ulje mazalo kod bolova u prsima ili leđima, a kao sredstvo za jačanje imuniteta koristilo se u slučajevima opće slabosti i plućne tuberkuloze.
I ne samo to! Liječenje uljima koristilo se kod visoke temperature, groznice, upale pluća i drugih upalnih procesa koji su se odvijali u organizmu. Uzimale bi se dvije do tri žlice ispočetka te nakon nekog vremena jedna žlica, a djeci bi se davale jedna do dvije čajne žlice.
Oni nesretnici kojima nije prijalo čisto ulje, mogli su ga miješati s mlijekom ili malo konjaka (naravno, ovo vrijedi za odrasle). Također se moglo uzimati s malo šećera (3 do 5 kapljica svako 1 do 2 sata), pogotovo za vrijeme oporavka pri čemu je bilo poželjno ulje dodavati hrani. Nadalje, ulje učinkovito djeluje kod svih tipova upala jer hladi organizam.
Primjerice, za odstranjenje žučnog kamenca, bolesnik bi prvo popio šalicu vrućeg čaja da potakne znojenje (čaj od šipka, lipovog cvijeta, borovice, dvornika, pelina i steže koji se kuhao u bijelom vinu) nakon čega bi se bolesniku stavljali što topliji oblozi od trine. Evo što vam je potrebno za takve obloge.
Oko 1 kg trine prelijete s 3 do 5 litara hladne vode, a lonac stavite na vatru da sasvim kratko prokuha i ostavite pokriven još 15 minuta. Trine od sijena ne smiju se nikada dugo kuhati, nego se ostave samo da jedan do dva puta kratko prokuhaju. Nakon što su odstajale 15 minuta, ocijedite ih kroz tkaninu. U tu procijeđenu lužinu od trine uroni se (najmanje 10 minuta) unaprijed dobro ugrijana plahta, a lonac ostaje na rubu štednjaka da se tekućina ne bi ohladila. Nakon 10 minuta, izvađena plahta brzo se i dobro ocijedi i njome se povija bolesnik koji mora biti u krevetu dobro pokriven. Također su se koristile grijalice s toplom vodom, sa strane i do nogu da se pojača djelovanje obloga. Ukoliko se bolesnik nije počeo znojiti u prvih pola sata, valjalo je popiti još jednu šalicu čaja.
Kada se bolesnik dva sata dobro znojio, oblozi bi se uklonili, a bolesnik bi ostao ležati na leđima. Tada bi popio veliku čašu punu maslinovog ulja te bi se polegao na desnu stranu i to više bokom, no ramenom. Taj položaj navodilo bi ulje u žučni mjehur te bi žučni kamenci bez bolova došli do crijeva. Rezultati bi bili najbolji ujutro natašte te bi se cijeli postupak ponavljao 2 do 3 puta tjedno.
Kod uboda pčela te drugih ozljeda, bolesna mjesta bi se mazalo ljiljanovim uljem koje bi se radilo na način da se izreže šaka ljiljanov cvijet, list i korijen te dobro sve pomiješa s ¾ litre maslinovog ulja. Ostavilo bi se 6 do 8 tjedana na suncu te prelilo u drugu bocu. Ovo je recept za jedinstveno ljiljanovo ulje koje je učinkovito i kod trovanja krvi jer zaustavlja širenje otrova.
Uzimala bi se jedna čajna žličica svakih sat vremena. Natečena mjesta nakon mazanja povezala bi se lanenom krpom namočenom u mješavinu vode i octa. Bolovi bi odmah popustili, a upala bi se smanjila. Oblozi bi se nanovo stavljali svakih pola sata.
Slatko bademovo ulje dobiva se istim postupkom. Vanjska se smeđa ljuska skida s badema koje treba zdrobiti i staviti u maslinovo ulje. Ono se koristilo za omekšavanje nakupljene sluzi u dušniku, a povoljno je za probavu te otvara apetit. Kod groznice ili drugih upala dnevno bi se uzimale 3 do 4 žlice slatkog bademovog ulja.
Ovo se ulje također upotrebljavalo za ublažavanje bolesti uha te kod čišćenja uha jer omekšava nakupljenu nečistoću. Stavljalo bi se 6 do 8 kapljica toplog ulja tijekom 4 do 6 tjedana, nakon čega bi se zatvorilo vatom. Nekoliko kapljica ovog ulja također je služilo i za odstranjenje kukca koji bi ušao u uho.

Rane nastale sjedenjem, ležanjem i sl. treba mazati bademovim uljem i rezultati će brzo biti vidljivi.
Klinčićevo i orahovo ulje radi se na isti način kao ljiljanovo i bademovo ulje. Njihovo djelovanje je slično, a naročito su učinkovita kod nadutosti trbuha i prevelikog izlučivanja želučane kiseline. Uzimaju se 1 do 2 puta dnevno po 4 do 5 kapljica na malo šećera.
Imali ste priliku upoznati se s nekoliko starih recepta koji su se prenosili s koljena na koljeno, i koji imaju veoma važnu ulogu za našu budućnost. Priroda nam je podarila mnoštvo darova, a na nama je da pametno i razumno vodimo brigu o tome kako ćemo ih najbolje upotrijebiti.

                    

                                          A. Vukušić, univ. bacc. ing. agr.