Prehrana za zdravlje jetre

Većina ljudi neće razviti teške bolesti jetre, ipak mogli bi osjetiti posljedice njezinog nepravilnog rada a to su: umor, glavobolje, pa čak i PMS koji pozivaju na oprez. Za pravilan rad jetre izuzetno je važna prehrana.

Priroda je bila izrazito darežljiva kada se radilo o prstima, bubrezima, očima, ali nas, nažalost, nije obdarila rezervnom jetrom.

Bolesti jetre nalaze se na desetom mjestu kada govorimo o uzrocima smrti, te stoga zaslužuje znatno veću pažnju nego što joj se trenutno posvećuje. Jetra je «tihi organ», ne buni se, te je uglavnom zanemarujemo dok nešto ozbiljno ne pođe po zlu.

Jetra je najveća žlijezda u ljudskom organizmu i ujedno predstavlja jedini unutrašnji organ koji se može regenerirati.

Ima brojne važne funkcije, a najvažnija je sekrecija žuči. Žuč se pohranjuje u žučnom mjehuru i izlučuje prilikom probave. Ova tekućina neophodna je za razgradnju masti, a pomaže i u apsorpciji tvari topljivih u mastima, uključujući i vitamine topljive u mastima – A,D, E i K. Poznata je uloga žuči u asimilaciji kalcija, te u pretvorbi beta karotena u vitamin A.

«Toksičan», moderan, brz stil današnjeg života koji je obilježen zagađenjima, stresom, nekvalitetnom prehranom, neselektivnom uporabom lijekova uvelike se odražava na jetri, i zbog toga se ponekad kaže da je jetra ogledalo našega zdravlja.

Većina ljudi tijekom života ne razvije «klasične» bolesti jetre, poput hepatitisa, ciroze ili žutice, zato je puno češća pojava «subkliničke» disfunkcije jetre čiji simptomi mogu obuhvaćati čitav spektar poremećaja, poput kroničnog umora, depresije, čestih glavobolja, nesanice, promjene raspoloženja, PMS-a.

Jetra je u stalnoj međuigri s organima poput bubrega, žuči, štitnjače, gušterače, te donjim dijelom probavnog sustava. Stoga je važno osigurati prehranu koja će djelovati povoljno na sve unutrašnje organe, te na sustavno zdravlje čovjeka.

Za zdravlje jetre neobično je važna pravilna funkcija bubrega te je uputno u prehranu uvrstiti voće i povrće bogato kalijem, poput banana, badema, rajčica, grožđica, šljiva i osigurati dnevno potrebnu količinu vode (jedna do dvije litre dnevno). Tradicionalan pristup «čišćenju» jetre je redovito ispijanje sokova od povrća poput mrkve, cikle, radiča i maslačka.

Prejedanje je jedan od najčešćih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću također tjera jetru na «prekovremeni» rad, a umorna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao rasterećena jetra.

Artičoka

Artičoka je povrće koja spada u porodicu glavočika, zajedno s ljekovitim biljem sikavicom i čičkom. Zajedničko svojstvo im je visok udio tvari silimarina i inulina koje imaju zaštitan učinak na jetru. Redovito konzumiranje artičoke stimulira funkciju jetre i smanjuje razinu masnoća i kolesterola u krvi, a ovaj učinak može se zahvaliti visokom udjelu tvari cinarina.

Cinarin i kafeinska kiselina, tvari kojima je bogata artičoka, u pokusima na životinjama pokazali su se kao učinkoviti hepatoprotektivni spojevi. Inulin, neprobavljivi ugljikohidrat, ima blago laksativno djelovanje, te pomaže kod konstipacije. Zdravlje jetre ovisno je o redovitom pražnjenju crijeva, a u razdobljima zatvora veće je opterećenje jetre. Inulin je ujedno i hrana za «dobre» bakterije u debelom crijevu, te potičući njihov rast i aktivnost potiskuje rast patogenih bakterija u debelom crijevu. Na taj način smanjuje se razina toksina koji dospijevaju u jetru, a održava se i zdravlje čitavog organizma.

Češnjak

Ljekovita svojstva češnjaka poznata su od davnina. Starorimski pisac Plinije opisao je češnjak kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu. Uz dobro poznata antibakterijska i antivirusna djelovanja, aktivne tvari iz češnjaka smanjuju razinu «lošeg» kolesterola i povisuju razinu «dobrog» kolesterola. Češnjak sadrži sumporne spojeve koji pomažu u detoksikaciji štetnih metala, poput žive, a upravo je taj učinak zaslužan za indirektno povoljno djelovanje na jetru.

Jabuke i kruške

Ovo voće bogato je pektinom, prehrambenim vlaknom topljivim u vodi, koji se pokazao kao sredstvo za blago sniženje razine kolesterola u krvi u nekoliko kontroliranih pokusa. Pektin se veže na žučne kiseline, što pomaže u sniženju kolesterola. Korisno je u prehranu uvrstiti i druge namirnice bogate topljivim prehrambenim vlaknima, poput zobi, riže, šljiva, citrusa, mahunarki, te kelja pupčara.

Mahunarke

Namirnice poput graška, soje i graha bogate su aminokiselinom argininom, koja pomaže u procesu detoksikacije amonijaka, toksičnog nusprodukta koji nastaje prilikom razgradnje proteina. Upravo je jetra mjesto na kojem se odvija proces detoksikacije amonijaka.

Gorko i zeleno povrće

Radić, rukola, raštika, i svo tamno zeleno lisnato povrće odličan su izvor klorofila i drugih fitokemikalija koje posjeduju čitav niz pozitivnih utjecaja na zdravlje.

Klorofil djeluje kao «čistač» krvi i jetre, a brojni antioksidansi štite od razornog utjecaja slobodnih radikala.

Gorko i zeleno povrće

Radić, rukola, raštika, i svo tamno zeleno lisnato povrće odličan su izvor klorofila i drugih fitokemikalija koje posjeduju čitav niz pozitivnih utjecaja na zdravlje.

Klorofil djeluje kao «čistač» krvi i jetre, a brojni antioksidansi štite od razornog utjecaja slobodnih radikala.
Način prehrane koji voli naša jetra zapravo predstavlja način prehrane koji bi trebali slijediti svi koji žele iz hrane uzeti ono najbolje. U situacijama kada je jetra oštećena i kod kroničnih bolesti jetre uz sve savjete koji su navedeni treba pripaziti na unos niza nutrijenata, poput vitamina B, C i E, te nekih aminokiselina.

Najpoznatija ljekovita biljka koja se koristi kod bolesti jetre je sikavica ili osljebad, a aktivna tvar koja je zaslužna z apozitivne učinke ove biljke je silimarin. Silimarin je flavonoid koji se istražuje kao potencijalna pomoć kod svih oblika bolesti jetre.

IZVOR: https://www.adiva.hr/, https://vitamini.hr/

SLIKE: pixabay.com