Kozmetika i tretmani uljepšavanja postoje gotovo otkako je i čovječanstva. Poznata je izreka jednog trgovca, „Tko radi za žene, taj sigurno nikada neće propasti”, i naravno, bio je potpuno u pravu. Međutim, u drevnom Egiptu šminka i tretmani nisu bili samo i isključivo rezervirani za žene, uvelike su je koristili i muškarci. Osim u svrhu uljepšavanja u drevnom Egiptu, kozmetika i tretmani imali su terapeutski učinak. Koža se njegovala ljekovitim uljima kako bi se spriječilo isušivanje uzrokovano vrućom i suhom klimom.
Prvenstveno su se koristila sjenila za oči, zelene, crne ili smeđe boje. Osim sjenila, također je bio popularan i kohl ugljen, koji je zapravo mješavina bakra, olova, pepela i badema. Koristio se za precizno iscrtavanje očnih kapaka. Također, ako mislite da je iscrtavanje obrva nešto novo, jer je sada u trendu, jako se varate. To su radili i Egipćani, beziznimno i muškarci i žene. Obrazi i usne rumenili su se i bojali s pomoću crvene gline u prahu koja se miješala s vodom. Biljka kana, koja je i danas jako poznata, služila je kao sredstvo bojanja kose i noktiju. U drevnom Egiptu vjerovalo se kako korištenje šminke ima ljekovita i terapeutska svojstva te da se njihovom upotrebom stječe blagonaklonost i zaštita bogova.
Posebno zanimljivo je kako su i onda također postojali vizažisti, koje su sebi mogli priuštiti samo bogati pojedinci. Dakle, to je zanimanje koje postoji već 2 000 godina, suprotno mišljenju većine da je to izum modernih vremena i pratećih trendova. Čak i nakon smrti pridavala se posebna pozornost šminkanju kako bi mrtvi bili potpuno spremni za zagrobni život. Ulje je bilo baza većine kozmetike koja se tada koristila, a u nj su se miješali razni pigmenti i supstance. Osim po kozmetici, Egipćani su bili poznati i po parfemima jakog mirisa koji bi trajao godinama. Najčešće su se radili od cvjetova, lišća i korijenja raznih biljaka poput cimeta, kane, ruže, ljiljana i irisa. U Egiptu je bila svakako popularna i preparativna kozmetika, jer su bili pobornici mladolikog izgleda i kože bez bora, iako im životni vijek nije bio baš dug, a klima takva da su gotovo cijelo vrijeme bili izloženi jakim i razornim sunčevim zrakama.
Kako bi spriječili ili barem malo odgodili pojavu bora, na kožu bi nanosili kreme na bazi voska. Naravno, najpoznatija predstavnica drevnih Egipćana po ljepoti, ali i po kozmetičkim tretmanima bila je svakako kraljica Kleopatra. Tajna Kleopatrine ljepote uz još mnogo rituala, je bila i u njenim kupkama od magarećeg mlijeka i meda, koje su i danas poznate. Bila je toliko lijepa i popularna da joj se i 2 000 godina kasnije divimo, a odana joj je počast i na filmskom platnu kada ju je utjelovila ikona i najpoznatija filmska diva 20. stoljeća, glumica Elizabeth Taylor.
L. Rađa, dipl. ing. preh. teh.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.