Svima nama poznata kao korov, manje kao ljekovita biljka, a najmanje kao povrće. Ono što nam je lako dostupno ne cijenimo baš previše, inače bi joj cijena bila kao suho zlato. Ako želite iscijeliti svoj vrt, posadite jednu gredicu koprive. Redovitim šišanjem prije cvatnje i kontroliranjem novih izboja iz korijena ne trebamo se bojati njezinog osvajanja cijelog vrta. Kopriva sadrži velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, magnana, bora, provitamina A, vitamin B2, C i K; u proljeće mlado lišće koprive sadrži više vitamina C nego naranča ili limun. Osim obilja minerala i vitamina, ova biljka sadrži flavonoide, klorofil, enzime, tanin, lecitin, fitosterol, sluz, vosak i druge tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo.Važno je upozoriti na moguće pretjerane reakcije na histamin – osjetljive osobe, doduše vrlo rijetko, mogu imati određene alergijske reakcije. No općenito govoreći, kopriva je fantastična za tijelo, jača živce, idealno je rješenje za stres, nervozu i depresiju. Berite je u čistoj prirodi, daleko od prometnica i drugih zagađenih mjesta. Za jelo se beru listovi mlade koprive u proljeće, a ako se više puta pokose, mladi izbojci ponovo rastu te se može brati tijekom cijele godine. Od koprive se pripremaju sve vrste jela, od juhe, deserta i napitaka, također je i neosporna kozmetička zvijezda po pitanju ljepote naše kože, kose i noktiju.
Maska za lice od soka koprive
Idealno za masnu kožu te problema s aknama. Stabljike mlade koprive potopiti u vodu i ostaviti ih jedan dan te ih narezati i napraviti sok u sokovniku. Za masku izmiješajte 2 žlice sitnih zobenih pahuljica s istom količinom nemasnog mlijeka i soka od koprive da dobijete pastu koju ćete nanijeti na lice; ostavite da djeluje 15 minuta te isperite hladnom vodom.
Postoji bezbroj načina upotrebe koprive – od raznolikih jela, tinktura, ulja, sokova, čajeva i dr. Ovo je uistinu jedna jako cijenjena biljka koja je ujedno hrana i lijek. U staroj germanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju, jer pored prekrasnih ljiljana i narcisa ona je ta koja je dobila moć da se sama brani te stoga kažemo „neće grom u koprive”.
A. Vukušić, univ. bacc. ing. agr.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.