Kopriva – kraljica divljeg povrća

Kopriva – svima nama poznata kao korov, manje kao ljekovita biljka, a najmanje kao povrće. Ono što nam je lako dostupno ne cijenimo baš previše, inače bi joj cijena bila kao suho zlato.

Neki smatraju da je kopriva (Urtica dioica) zbog svoje rasprostranjenosti, prehrambene i vitaminske vrijednosti, najkorisnije i najpristupačnije lisnato povrće. Njenu hranjivost poznavali su još stari Egipćani, Grci i Rimljani, a ljekovito djelovanje višestruko je – djeluje protiv anemije, bolesti probavnih organa, reumatizma, bubrežnih bolesti, kožnih bolesti, smanjuje šećer u krvi, poboljšava cirkulaciju, čisti krv te općenito jako povoljno djeluje na cijeli imunosni sustav.

Nadalje, balansira mnoge dijelove ljudskog organizma te posjeduje čudesnu moć transformiranja negativnog zračenja u pozitivno pa nije slučajno da sama pronalazi mjesto primjerice ispod dalekovodnih žica. Kako svoju snagu crpi iz okoline, treba paziti gdje ćete je brati jer ukoliko je vidite kraj ceste, moguće je da sadrži i olovo iz okoline.

Ako želite iscijeliti svoj vrt, posadite jednu gredicu koprive. Redovitim šišanjem prije cvatnje i kontroliranjem novih izboja iz korijena ne trebamo se bojati njezinog osvajanja cijelog vrta.

Kopriva sadrži velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, magnana, bora, provitamina A, vitamin B2, C i K; u proljeće mlado lišće koprive sadrži više vitamina C nego naranča ili limun. Osim obilja minerala i vitamina, ova biljka sadrži flavonoide, klorofil, enzime, tanin, lecitin, fitosterol, sluz, vosak i druge tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo. No nije sve tako bajno, kopriva sadrži i histamin i mnoge kiseline, pogotovo mravlju kiselinu, sadržane u dlačicama biljke.

Važno je upozoriti na moguće pretjerane reakcije na histamin – osjetljive osobe, doduše vrlo rijetko, mogu imati niz alergijskih reakcija.
Općenito govoreći, kopriva je fantastična za tijelo, jača živce, idealno riješenje za stres, nervozu i depresiju.
Berite ju u čistoj prirodi, daleko od prometnica i drugih zagađenih mjesta. Za jelo beru se listovi mlade koprive u proljeće, a ukoliko se više puta pokose, mladi izbojci ponovo rastu te se može brati tokom cijele godine. Od koprive se pripremaju sve vrste jela, od juhe, deserta i napitaka, također je i neosporna kozmetička zvijezda po pitanju ljepote naše kože, kose i noktiju.

Klasičan čaj od koprive
Priprema se na način da 5 grama suhe biljke prelijemo s 250 ml kipuće vode, ostavimo 5 minuta, procijedimo i pijemo 3 puta dnevno.
Postoji i drugi način pripreme – jednu žlicu suhog lišća prelijemo s 1 l vrele vode te pustimo jedan sat da odstoji, procijedimo te pijemo tokom dana.

Zelena juha
Potrebno:
– kukuruzno brašno: 3 žlice
– mlijeko: 2 dcl
– crveni luk: 2 glavice
– kopriva: pola kila mladog lišća
– voda u kojoj se kuhao luk
– vrhnje
– peršin: list
– sol

Priprema:
Koprivu blanširajte u kipućoj vodi, procijedite i sitno nasjeckajte ili pak izmiksajte s malo vode u kojoj smo je blanširali. Luk narežite na četvrtine te ga skuhajte u pola litre vode s malo soli. Pričekajte da se ohladi te ga izmiksajte s malo vode od kuhanja. Uzmite suhu tavu te popržite kukuruzno brašno, čekajte dok ne zamiriše i zalijete hladnim mlijekom i miješajte dok grudice ne nestanu. Usitnjenu koprivu i luk dodajte u tavu, prema želji nadodajte još vode u kojoj se kuhao luk, ovisno o željenom stupnju gustoće. Posolite i pustite da se kratko prokuha.

Naputak:
Prije posluživanja pospite sitno nasjeckani peršinov list. Juha se jede s domaćim crnim kruhom i kiselim vrhnjem ili vrhnjem od tofua. Vrhnje dodajete izravno u tanjur s juhom.

Maska za lice od soka koprive
Idealno za masnu kožu te problema s aknama. Stabljike mlade koprive potopiti u vodu i ostaviti ih jedan dan te ih narezati i napraviti sok u sokovniku.
Za masku izmiješajte 2 žlice sitnih zobenih pahuljica s istom količinom nemasnog mlijeka i soka od koprive da dobijete pastu koju ćete nanijeti na lice; ostavite da djeluje 15 minuta te isperite hladnom vodom.

Postoji bezbroj načina upotrebe koprive – od raznolikih jela, tinktura, ulja, sokova, čajeva i dr.
Ovo je uistinu jedna jako cijenjena biljka koja je ujedno hrana i lijek. U staroj germanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje. Prema našem narodnom vjerovanju, munja tako dobro poznaje koprivu da neće udariti u nju jer pored prekrasnih ljiljana i narcisa ona je dobila moć da se sama brani te stoga kažemo „neće grom u koprive“.

A. Vukušić