Kako se organizam nosi sa svakodnevnim stresnim situacijama?

Kao nutricionistu, ljudi mi često prilaze žaleći se da nemaju energije i da su konstantno pod velikim stresom, što s obzirom na prilike u društvu uopće nije nimalo čudno. Ishod tome su umor, iscrpljenost, letargija, loša koncentracija, nedostatak motivacije, ma zapravo, kakav god opis dali, osjećaj je u principu isti. Da biste se vratili na pravi put i bili opet ona „stara” osoba s osjećajem snage, mnogi od vas okrenut će se, primjerice, slatkoj hrani, kavi, cigaretama ili pak, ako ste malo ekstremniji, postanete pravi adrenalinski ovisnik koji neprestano radi i nezaboravno se zabavlja. No, takvi pokušaji rješavanja „lošeg stanja organizma” u biti samo donose još više stresa i uskoro osjećaj da gubite tlo pod nogama kao da ste se našli na opasnom vrtuljku života s kojega nikako ne uspijevate sići.
Stres je jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s najrazličitijim mogućim bolestima. Svaki put kada reagirate stresno, u vašem tijelu se odvija prava bura kemijskih reakcija. Primjerice, idemo pretpostaviti da neka situacija zahtijeva našu trenutačnu pozornost – prelazite cestu, a odjednom auto u vašoj blizini naglo zakoči ili imate neplaćenih računa, a u financijskoj ste stisci, ili ne stižete zadani posao obaviti na vrijeme, ili je pak radna atmosfera na poslu daleko od bajne. Sve su to vrlo stresne situacije koje stimuliraju odgovorne žlijezde za stvaranje adrenalina. Događa se sljedeće: za nekoliko sekundi srce počinje ubrzano lupati, disanje se naglo ubrzava, pohranjena glukoza oslobađa se u krv, mišići se napinju i zjenice se šire, zapravo drugim riječima – na rubu ste. Uh, koliko mi samo ovaj osjećaj zvuči poznato, upravo i sada, dok ovo pišem, nalazim se u stresu, pa mi navala životne inspiracije mi i tog adrenalina omogućuju da napišem nešto o ovome gotovo u dahu.
Međutim, da stvari ne budu tako crne, evo neke zanimljivosti koje vjerojatno niste znali. Prosječna navala adrenalina kod osobe koja putuje na posao i zaglavi u prometnoj gužvi, a to nam je, budimo realni, svakodnevica, dovoljna je za dva kilometra trčanja! Naime, toliko se glukoze odjednom oslobađa razlaganjem glikogena (rezervne energije) iz jetre i mišića. Da bi mišićne stanice uopće dobile potrebno „gorivo”, gušterača luči dva hormona, inzulin i glukagon. Inzulin pomaže osloboditi to gorivo iz krvi, dok glukagon dopunjuje šećer u krvi ako se njegove razine previše spuste. Sve to što se događa u tijelu je zapravo posljedica stresa. No, sada se postavlja jedno drugo pitanje, a to je – odakle tijelu izvor za svu tu dodatnu energiju i povećanu budnost? Odgovor je sljedeći: sve se to napaja iz energije normalnih funkcija našeg organizma, poput probave i stanične obnove tijela. Drugim riječima, tijelo svodi sve ostale normalne reakcije tijela na sami minimum, a energiju koja je bila predviđena za to usmjerava drugdje, u reakciju na stres. Tako svaki trenutak koji zapravo provodimo u stresu, kako nema obnove tjelesnih stanica znači da zapravo ubrzano starimo! Zamislite samo zadaću organizma koji stalno mora „pumpati” hrpu hormona kako bi regulirao šećer u krvi koji nam nije niti potreban. To vam je otprilike kao auto koje se stalno vozi prebrzo, pa se zato njegovi dijelovi znatno brzo troše. Upravo zbog svega ovoga, gubimo koncentraciju i energiju, postajemo skroz smeteni, svladava nas umor, jako nam se spava nakon obroka, razdražljivi smo, drugim riječima, – u transu. Od briga ne možete spavati, a kada napokon zaspite, vrlo teško ustajete, primjećujete da se pojačano znojite, često vas muče glavobolje…. da nastavim popis? Nema potrebe. Sigurno vam to sve zvuči poznato. Često, da bismo vratili kontrolu nad vlastitim životom i tijelom, pribjegavamo stimulansima koji, nažalost, u konačnici samo još pogoršavaju stanje organizma budući da najčešće u želji da što prije riješimo problem, pretjerujemo s tim stimulansima. Čokolada, kava, razni energetski napitci, cigarete, alkohol, neki su od zakonom dozvoljenih stimulansa kojima u stresu jako često pribjegavamo. Na moju nesreću, i sama pribjegavam kofeinu više nego što bih trebala kada sam pod stresom. No, svi uzročnici stresa uz stimulanse uništavaju naše tijelo jer mu oduzimaju enormnu energiju, a vrijedni nutrijenti iz tijela naprosto se ispiru. Kada prolazite kroz stresno razdoblje pobrinite se da svom tijelu osigurate dostatan izvor vitamina i minerala, zdravo se hranite, koliko god je to moguće, jedite tzv. sporo oslobađajuće ugljikohidrate koji će se polagano otpuštati u krv, a što se tiče stimulansa, njih izbjegavajte ili pak svedite na minimum koliko god je to moguće. Pravilna, pomno planirana prehrana, pomoći će vam da održavate razinu energije potrebne vašem tijelu za normalan rad, te ćete se jedino tako adekvatno moći boriti sa stresom.
L. Rađa