Kolesterol – problem suvremenog čovjeka

Prije otprilike 5 do 7 milijuna godina kod naših predaka vladao je manjak kolesterola. Tada su se hranili uglavnom zelenim povrćem, voćem i orašastim plodovima. Ljudski organizam se tako prilagodio, a kolesterol se zaista unosio u niskim količinama. Budući da razlika genoma današnjeg čovjeka u usporedbi s njegovim precima iznosi svega 2 do 3%, nije se mnogo toga izmijenilo.

Loša strana je jelovnik današnjeg čovjeka koji se u mnogočemu promijenio jer sadrži znatno veće količine kolesterola (životinjske masti, mliječni proizvodi, jaja, visokokalorični proizvodi), te nije bilo dovoljno vremena da se ljudski organizam prilagodi promjenama. Posljedica je visoka vrijednost kolesterola u krvi s veoma štetnim posljedicama. Normalizacija kolesterola može pomoći u sprječavanju i liječenju srčanih bolesti. Prehrana koja se sastoji od povrća, voća i oraha može smanjiti kolesterol za trećinu i postići odlične rezultate.

Kolesterol je tvar slična mastima koju u organizam unosimo hranom, ali može je stvarati i sam organizam. Prijeko je potreban za život, a kao sastavni element pojavljuje se u staničnim ovojnicama i osnovna je supstancija žučne kiseline, hormona i porijeklo vitamina D. Dugotrajno povećanje tijekom duljeg vremena nosi rizik od pojave bolesti krvnih žila. Razlikujemo „štetni“ LDL kolesterol (low density lipoprotein) koji ne bi smio biti viši od 175 mg/dl i „dobri“ kolesterol HDL (high density lipoprotein ) koji bi trebao biti visok najmanje 35 mg/dl.

Savjet za zdravlje:

• Tjelesna aktivnost u trajanju od 30 do 40 minuta, 3 do 4 puta tjedno pomaže u povišenju „dobrog“ HDL kolesterola i smanjenju ukupnog kolesterola te tako čuva krvne žile od ovapnjenja.

• Izbjegavati životinjske masti jaja ili ako ih već konzumirate, činite to rjeđe. Umjesto toga rabite maslinovo, maslačkovo, laneno ulje ili ulje od repice. Konzumirati ribu!

 

 

 A. Vukušić, univ. bacc. ing. agr.